NASLOVNICA
Vitamini i zdravlje PDF Ispis E-mail
Administrator   

O ulozi  vitaminskih pripravaka  na zdravlje

 

Vitamini i minerali su tvari potrebne za sve fiziološke   procese u organizmu.

Najvećim dijelom se ne   mogu sintetizirati u čovjekovu  organizmu, nego se moraju unositi  hranom i vodom. Smatra se   da se normalnom, uravnoteženom i raznovrsnom prehranom osiguravaju potrebe organizma za tim  tvarima. Male količine pojedinih  vitamina mogu se sintetizirati u  organizmu, poput vitamina D   (pod utjecajem Sunčevih zraka) i  vitamina K i H , uz pomoć crijevne  mikroflore, te vitamina B3  iz amino – kiseline - triptofana, koju   moramo unijeti hranom. 

 

U nekim stanjima, kao što su razdoblje  rasta, oporavak od bolesti, trudnoća, dojenje i stres, povećane su potrebe za vitaminima, što se osigurava ili povećanim unosom   hrane, ili posebnih dijetnih ili vitaminskih  pripravaka.

 

Od ukupno 13 vitamina za koje znamo, jedna je skupina topiva u  vodi, a druga u mastima. U prvu  skupinu, vitamine topive u vodi,  spadaju vitamin C, vitamini B kompleksa, vitamin H i pantotenska  kiselina. Mogućnost nastanka hipovitaminoze   je vrlo mala, ali s obzirom   na to da se suvišak lako izlučuje   putem mokraće, važan je njihov  unos u svakodnevnim obrocima.

 

VITAMIN C - sudjeluje u sintezi kolagena  - vezivnog tkiva, pospješuje  apsorpciju željeza iz hrane, djeluje  kao antioksidans, te jača imunološki   sustav. Najviše se nalazi u voću i  zelenom povrću (limun, naranča,  šipak, kupus, paprika, peršin, rajčica). Nedostatak vitamina  C izaziva bolest skorbut, koja se očituje krvarenjima, promjenama  na vlasištu, upalom desni i sporijim  cijeljenjem rana.

 

VITAMINI B KOMPLEKSA - B1, B2,  B3, B6, folna kiselina, B12, vitamin  H i pantotenska kiselina - nužni su  za pretvorbu ugljikohidrata, masti i  proteina u energiju, kao i za njihovo korištenje, izgradnju i obnavljanje   tjelesnih tkiva. Namirnice koje su izvor vitamina su pivski kvasac, žitarice, meso, riba, jaja, tamno zeleno  povrće, grah i grašak. Nedostatak

vitamina B kompleksa može dovesti   do ozbiljnih posljedica kao što  su poremećaji živčanog sustava, mentalna konfuzija, poremećaj rada  srca, probavne smetnje, ispucala i  ljuskava koža i teška anemija. U  skupinu vitamina topivih u mastima   spadaju vitamini A, D, E i

K. Poremećaj apsorpcije masti iz  crijeva dovest će do manjka tih vitamina.

 

VITAMIN A - bitan je za dobar  vid, za zdravlje i ljepotu kože, rast, reprodukciju i održavanje životnih  funkcija. Glavno skladište tog vitamina je jetra.

 

VITAMIN D - jednim dijelom proizvodi  se u organizmu uz pomoć  Sunčevih zraka, a preostali dio se  unosi hranom. Pomaže mineralizaciju  kosti tako što potiče iskorištavanje  kalcija i fosfata iz probavnog trakta.  Za stvaranje aktivnog oblika vitamina D potrebni su zdrava jetra i  bubrezi. Namirnice koje su izvor  vitamina su mlijeko, riba, žitarice  itd.

 

VITAMIN E je antioksidans -  uništava slobodne radikale kisika  u tijelu koji su štetni. Nalazi se u većim količinama u svakodnevnoj  prehrani. Nedostatak pogađa  najčešće živčani sustav i crvene  krvne stanice.

 

VITAMIN K je važan za procese  zgrušavanja krvi. Nastaje u probavnom  sustavu pod utjecajem crijevne  bakterijske flore, a obnavlja se   u jetri.

 

Smatra se da normalna prehrana  osigurava dovoljnu količinu  vitamina i da nije potrebno preventivno  uzimanje vitaminskih preparata  protiv prehlade i gripe te za  jačanje imuniteta i slično.

 

Međutim, nije mali broj stručnjaka koji zagovaraju  upravo suprotno, pa se u literaturi,  pogotovo onoj koja se nalazi  na kioscima, mogu pročitati različite  smjernice o vitaminskoj terapiji svih   mogućih bolesti, što naravno treba   uzeti s velikom rezervom.  Samo se kombinacijom pravilne i  raznovrsne prehrane, uz redovitu tjelovježbu, dovoljno opuštanja i  sna, što sve skupa zovemo zdravim  životom, može postići dobar preventivni   efekt u srazu s virozama u  zimsko vrijeme.

 

Prije njihove  upotrebe potrebno je savjetovanje s liječnikom, jer čak i  višak nekog vitamina  ili minerala može imati  štetno djelovanje

 

 

Dr. Kata Tičinović, Poliklinika Sunce Zagreb ,  Iz revije  „Zdrav život“

 

 
« Prethodna   Sljedeća »