NASLOVNICA arrow KULTURA arrow Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika PDF Ispis E-mail
Administrator   

Deklaracija o  nazivu i položaju hrvatskog jezika

 

U Matici hrvatskoj, tamo gdje je prije 40 godina  (1967.), potaknuta i napisana, odakle je na potpisivanje upućena u niz hrvatskih kulturnih ustanova,  jučer, 1. prosinca,  proslavljena  je   obljetnica  Deklaracije o  nazivu i položaju hrvatskog jezika.  Za okruglim stolom okupilo se dvadesetak  stručnjaka i njezinih kreatora, među kojima je bio  jedan od proljećarskih vođa Dražen Budiša.

 

Bio je to prekretnički čin (Mirko Peti), glas hrvatskih intelektualaca u obranu  prava na drugačije mišljenje, mjesto hrvatskog otpora i razvijanja nacionalne samosvijesti ( Igor Zidić). Intelektualci su  Deklaracijom tražili jezična  i nacionalna praava, ali i moderno društvo.

 

Što je to hrvatski književni  jezik,  i danas je otvoreno pitanje (Radoslav Katičić). Mi, Hrvati, sassvim dobro osjećamo i znamo po čemu je hrvatski – hrvatski, ali na međunarodnoj, pa i znanstvenoj, jezikoslovnoj sceni još su jake predrasude koje hrvatsku jezičnu samobitnost ne priznaju, odnosno ne uzimaju  u obzir povijesni put višedijalekaatske sustavne i promijenjive stilizacije hrvatskog književnog jezika.

 

Stjepan Babić  živo je evocirao sjećanje na burne dane nastanka Deklaracije. Tadašnji predsjednik MH  Miroslav Brandt pozvao je na sastanak R. Katičića, D. Brozovića, S. Miholića,  T. Ladana i V. Pavletića. Oni su sročili dokument.  

 

Jedan od potpisnika bio je i  Miroslav Krleža, tada moćni, lijevi  (Titov ) intelektualac.  Više godina kasnije Šime Đodan je tvrdio daa je Deklaracija nastala na poticaj tadašnjeg partijskog vladara Vladimira Bakarića, što je  S. Babić osporio. Kasnije je Deklaracija politički osuđena  od komunističkih vlasti kao kontrarevolicionarni akt.

 

Ono što je Deklaracijom započeto, ostvareno je osamostaljivanjem  Hrvatske kao posebne države  1990.  Tada je hrvatski i službeno dobio status samostalnog  jezika , a kroatistika samostalne lingvističke discipline koja slobodno deffinira i proučava hrvatski kao zasebni entitet.

 

Iz Večernjeg lista,  1. 12. 2007.  M Jurišić, Deklaracija za slobodu hrvatskoga

 
« Prethodna   Sljedeća »