NASLOVNICA arrow ZDRAVLJE arrow Pušenje
Pušenje PDF Ispis E-mail
Administrator   

Zabrana pušenja: Suzbijanje štetne navike

Vjesnik, Marijan Lipovac

 

Podaci govore da godišnje od posljedica pušenja u Hrvatskoj umire oko 13.000 ljudi, uglavnom od raznih vrsta karcinoma, a liječenje bolesti uzrokovanih duhanom državu godišnje stoji tri milijarde kuna

 

Pušenje, koje se nekada smatralo znakom odraslosti i zrelosti, u svijesti većine ljudi već je odavno postalo porok štetan za zdravlje pušača i osoba u njihovoj okolini. Dok su do prije desetak godina uobičajene slike iz ureda i s važnih sastanaka prikazivale ljude s cigaretama u rukama kako sjede u oblacima dima, u Hrvatskoj su pušači još 1995. stjerani u posebne prostorije u kojima mogu uživati u nikotinu bez ugrožavanja drugih. Kasnije su u restoranima uvedeni odvojeni prostori za pušače i nepušače i zabranjeno je reklamiranje cigareta, što je mnoge pušače natjeralo na promjenu životnih navika i na smanjenje broja dnevno popušenih cigareta.

 

Nedavnim donošenjem Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda Hrvatska je otišla još korak dalje ne samo u suzbijanju pušenja, nego i u zaštiti zdravlja nepušača. U zatvorenim javnim prostorima se tako od proljeća više neće smjeti zapaliti cigareta, osim u posebnim prostorijama koje će morati zadovoljiti visoke standarde za zaštitu zdravlja.

 

Pušači će ubuduće u nikotinu morati i moći uživati uglavnom u privatnim prostorima ili na otvorenom. I tu će, međutim, biti restrikcija, pa će pod zabranom biti otvoreni prostori u sklopu škola i bolnica. Zabrana pušenja u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama na snagu je stupila već u četvrtak, a pojedine bolnice najavljuju oštre kazne za svoje zaposlenike koji će kršiti zakon, pri čemu ne isključuju niti davanje otkaza.

 

Restriktivan zakon izazvao je očekivano nezadovoljstvo među okorjelim pušačima koji prigovaraju da im se time krše ljudska prava i osobne slobode, no pritom zanemaruju što je s ljudskim pravima nepušača koji su prisiljeni biti u njihovoj blizini, udisati dim njihove cigarete i ugrožavati si zdravlje. Konobari u kafićima tijekom osam sati rada prosječno popuše gotovo dvije kutije cigareta, a posljedice pasivnog pušenja kod nepušača mogu biti ozbiljnije nego kod pušača.

 

Podaci govore da godišnje od posljedica pušenja u Hrvatskoj umire oko 13.000 ljudi, uglavnom od raznih vrsta karcinoma, a liječenje bolesti uzrokovanih duhanom državu godišnje stoji tri milijarde kuna.

Optimizam bude najave oko četvrtine pušača da će zbog novog zakona smanjiti pušenje ili potpuno baciti cigarete. Dođe li do toga, bit će ispunjen glavni cilj Zakona, a to je ne samo zaštita nepušača, nego i suzbijanje pušenja kao štetne i opasne navike.

 
« Prethodna