Osjećate se umorno i pospano. Nervozni ste i razdražljivi. Često vam se zamagli pred pred očima. Osobito kad naglo ustanete. Ne možete dugo stajati. Pogotovo u zatvorenim i zagušljivim prostorima. Nekad vam se čini kao da ćete se srušiti. I izgubiti svijest. Ili vam se to već dogodilo dok ste bili na nekom skupu, u crkvi i sl.? Ako je to tako provjerite svoj krvni tlak. Vrlo je moguće da je nizak. To su najčešće tegobe na koje se žale osobe sa niskim tlakom.
Nizak krvni tlak jedan je od češćih problema u svakodnevnoj liječničkoj praksi. Krvni tlak se normalno kreće oko 120/80 mm Hg, ali mu vrijednosti često variraju pa mu i nije posve lako odrediti donju granicu normale. O niskom se tlaku, ili hipotenziji govori kad su vrijednosti sistoličkog ( gornjeg) tlaka od 90-105 mmHg i kad su uz to prisutne i neke od navedenih tegoba.
Ako nema tegoba, ili su one minimalne, i uz koje se može normalno funkcionirati, ne radi se o pravoj hipotenziji, bez obzira na same numeričke vrijednosti tlaka. Takva stanja treba shvatiti tek kao odstupanja od prosječnih vrijednosti u okviru normalnih fizioloških zbivanja. Na sreću, najveći broj osoba s niskim tlakom pripada ovoj kategoriji i u ovom tekstu će uglavnom biti riječi o njima.
Uzroci ovog tipa hipotenzije, koja u svojoj pozadini nema patološkog supstrata, nisu posve jasni, a kako se čini, najprije bi se mogli pripisati nezdravom načinu života suvremenog čovjeka - nepravilnoj prehrani, nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti, stalnoj izloženosti stresu i prebrzom tempu života.
Hipotenzija može biti posljedice različitih ozbiljnih kroničnih bolesti (npr. bolesti nadbubrežnih žlijezda, različitih bolesti središnjeg i perifernog živčanog sustava, bolesti srca – popuštanja srca kao pumpe, aritmije itd., krvarenja, gubitka tekućine iz organizma - dehidratacije, infekcije, šok itd.), pa se kvalificira kao sekundarna. Ovaj oblik hipertenzije se ipak rijeđe vide u svakodnevnoj praksi i zahtjeva temeljitu, obradu, nerijetko bolničku, te sustavan terapijski pristup. Liječenje se sastoji od liječenja osnovne bolesti.
Samo ćemo spomenuti ovdje ortostatsku hipotenziju, kod koje dolazi do pada tlaka za 20/10 mmHg nakon ustajanja, uz posljedično ubrzanje srčane frekvencije za 10 ili više otkucaja u trajanju od 2 min, i hipotenziju bez ortostatske komponente ( koja nije povezana sa uspravnim položajem).
Nakon nalaza niskog tlaka, potrebno je učiniti valjan opći pregled, osnovne laboratorijske pretrage (krvna slika, glukoza u krvi, elektroliti, kreatinin i dr), EKG, te po potrebi druge specifične pretrage (magnetska rezonancija glave, testiranje vegetativnog sustava itd.), kojima će se pokušati razjasniti uzrok takovu stanju.
Kada govorimo najčešćim primjerima hipotenzije iz svakodnevne prakse, bez značajnijih smetnji, može se uočiti da se najčešće radi o ženama mlađe ili srednje dobi ( mada nisu isključeni ni muškarci), koje osam i više sati dnevno provode u uredima radeći zahtjevne i stresne poslove, najčešće sjedeći za kompjuterom, nakon čega slijede poslovi u kući i briga o obitelji. I tako iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, rjetko nalaze vremena i energije za odmor.
Uz takav sjedilački i stresni način života, kod njih se često nalazi malokrvnost, nerijetko i jačeg stupnja, najčešće kao posljedica fizioloških mjesečnih gubitaka i nepravilne i manjkave prehrane. Zbog brzog tempa i neprekidne vremenske stiske uglavnom nemaju vremena za doručak, tek usput, na brzinu pojedu neko pecivo, i prvi pravi obrok imaju tek kasno poslijepodne.
Zbog istih razloga najčešće su na rubu dehidracije, jer se ni ne sjete da bi trebalo ponekada uzeti malo tekućine. Nerijetko se kod njih nađe i neki drugi skriveni kronični poremećaj ( oslabljena funkcija štitnjače, krivena šećerna bolest, povišene masnoće u krvi itd.) Rezultat svega su smetnje opisane na početku ovog teksta i niske vrijednosti krvnog tlaka.
Što činiti kad imate nizak tlak?
Kao prvo neophodna je promjene životnog stila i svakodnevnih navika, što znači:
Zdrava, uravnotežena, redovita prehrana, u kojoj je doručak najvažniji obrok, kojega nije dobro propuštati.
Razviti naviku uzimanja dovoljno tekućine tijekom dana.
Liječiti anemiju ako postoji.
Naći dovoljno vremena za tjelovježbu, primjerenu svojoj dobi, mogućnostima i osobitostima svoga organizma ( najbolje šetnje, medicinska gimnastika nakon savjetovanja s fizijatrom, plivanje i sl.).
Naći vremena za aktivni odmor.
Dovoljno spavati ( čuvati se kasnih TV i drugih programa.
Redovite provjere zdravstvenog stanja.
Kada se unatoč svim opisanim mjerama i dalje javljaju tegobe, povezane s hipotenzijom, pogotovo kod verificirane ortostatske hipotenzije, onda se može pokušati s dodatnim postupcima:
U suglasnosti sa svojim liječnikom isključiti, ili smanjiti doze lijekova koji mogu djelovati u smislu smanjenja tlaka.
Postupno povećati unos soli u hrani do 10 gr. dnevno ( oprez kod srčanih bolesnika- otežano disanje, otjecanje udova).
Izbjegavati dugo ležanje i mirovanje, tijekom dana biti što više u pokretu i na nogama.
Spavati s uzdignutim položajem glave ( 15-20 stupnjeva). Ovo može nakon nekoliko dana značajno povećati volumen cirkulirajuće tekućine.
Jesti manje obroke, a često ( obroci smanjuju tlak zbog zadržavanja cirkulirajuće tekućine u krvnim žilama trbuha); izbjegavati naglo ustajanje iza obroka.
Izbjegavati naglo ustajanje, osobito ujutro.
Izbjegavati jako tople kupke ( dilatacija žilja, pogoršanje hipotenzije).
Nositi elastične čarape, ili trikoe, (što smanjuje zadržavanje krvi u periferiji i povećava venski dotok u srce).
Od medikamentne terapije , kada opisane mjere nisu dovoljne, daju se hormoni nadbubrežne žlijezde (mineralokortikoidi, posebno fludrokortzon), koji dovode do zadržavanja soli i povećanja volumena cirkulirajuće tekućine.
U praksi se često propisuju i simpatikomimetici - lijekovi koji povećavaju tonus perifernih krvnih žila ( etilefrin, dihidroergotamin i dr.), ali su njihove nuspojave sigurnije nego pozitivni efekti.
Priredio dr. A.Lj.
|