Sretan Božić i

            Nova 2018. godina

Uz nadahnute i optimistične poruke  fra Zvjezdana Linića, koji nas je ne tako davno napustio  - divan, ali uvijek aktualan tekst iz knjižice "Božić s fra  Zvjezdanom Linićem“  koju je svojevremeno izdao Večernji list. 

Što zapravo želimo reći kratkom čestitkom „Sretan Božić“ kojom jedni drugima prilazimo? Pružamo si ruke. Darujemo osmijeh. To je najprije susret. U ozračju jedinstvenog blagdana i svoje najbliže susrećemo na novi način. Želimo ih vidjeti u novom svjetlu, u svjetlu Isusova rođenja. Kada nekome zaželimo sretan Božić, kao da mu kažemo da ga gledamo u svjetlu Božića, tj. prepoznajemo ga kao onoga zbog kojega se Bog utjelovio i postao čovjekom. Vrijedan je u Božjim očima. Bog ga neizrecivo ljubi. Izražavamo mu želju da zbog toga bude istinski sretan. 

Istom čestitkom dovikujemo jedni drugima da je život bogatiji i ljepši nego što nam u našoj svakodnevici izgleda. Smijemo biti sretniji nego što zaslužujemo jer izvor i temelj naše sreće nisu naše zasluge, nego je to ljubav Božja koja se očitovala u Isusu. U njemu imamo zalog istinskog života. Radosna vijest mira izmedu neba i zemlje konkretni je dar srcu svakoga čovjeka. Zbog toga je to dan kada smijemo jedni druge nazivati sretnima.

Upućivanjem čestitke „Sretan Božić“ upozoravamo jedni druge na sadržaj blagdana. Isus se rodio. On je druga božanska osoba. On je Bog. Neizreciv i velik Bog, Svevišnji, Stvoritelj svega, Onaj kojega svemir ne može obuhvatiti postao je čovjekom, uzeo oblike ljudi, rodio se kao dijete. Upravo u liku djeteta otkriva nam se ranjiv, malen, upućen na druge, potreban ljubavi.

U teškom trenutku ljudske povijesti na početku čovječanstva poslije iskustva grijeha, čovjek se počeo bojati Boga i sakrio se pred njegovim licem. Sada mu Bog prilazi na tako jednostavan način. Kao da mu u liku betlehemskog djeteta želi reći da ga se ne mora bojati. Bog dolazi pomirljivo, dolazi kao onaj koji moli za prijateljstvo i ljubav, a ne kao onaj koji sudi i zapovijeda. Zaista je to preobrazba povijesti. Neka sreća Božića, Božje blizine, zahvati svakoga čovjeka. Tako je Božić istinski blagdan sreće i radosti.

Međutim, likom djeteta Isusa, objavom Boga koji je djetetom postao, nama se otkriva Božje čovjekoljublje. Ono nas poziva na međusobnu ljubav. Poput Isusa i mi smo pozvani na život u miru i ljubavi. Pozvani smo da jedni drugima budemo oslonac i podrška. Nažalost, često se jedni drugih bojimo, jedni pred drugima strepimo. Često su naši ljudski odnosi opterećeni, ispunjeni nepovjerenjem. Sve je to plod grijeha, sve su to izrazi starih rana koje tište čovjeka i čovječanstvo. Zato ljudi ne žive u miru i nisu međusobno sretni.

Ako zahvaćeni ljepotom Božića i objavljene ljubavi Božje sami u srcu osjetimo toplinu i radost, ako se u nama porodi povjerenje prema Bogu i hrabrost da mu pristupimo jer nam se objavljuje u liku djeteta koje nam izgleda bezopasno, onda je to izazov i za naše međuljudske odnose. Tada uz naš  izraz „sretan Božić“  znamo jedni drugima reći: „Mene se ne moraš bojati. Ne želim ničim ugroziti tvoj život, ničim umanjiti tvoju sreću. Želim ti jednostavno reći da sam tu ako me trebaš, da sam tu da to poslužim. Živi stoga u miru. Budi sretan srećom čovjeka kojem je krivnja oproštena, kojem je grijeh pokriven. U mojem srcu nema nikakvog nepovjerenja. Osjećam jednostavno potrebu reći ti da nas Božja ljubav povezuje u jedno. Zato: Budi sretan!“

                                          *        *          *

(...) Nije stoga čudno da su mnogobrojne božićne čestitke ispunjene dobrim željama za mir. Na sve se strane šalju želje mira, primamo poruke mira, čovjek bi očekekivao da će nakon tolikih silnih mironosnih želja i čestitki zaista po Božiću osvanuti mir na cijelome svijetu.

Međutim, nije nam uvijek tako. Volim u tom pogledu upozoriti na samu bit božićnoga mira. Povezujem to sa starozavjetnim iskustvom Izraelaca. Živjeli su u Egiptu. Zapali su u teško stanje ropstva. Bili su osuđeni na polagano istrebljenje. Zavapili su Bogu da im podari slobodu i da ih izbavi iz nevolje. Bog im je poslao Mojsija. Događaju se čudesa Izlaska. Izraelci su dospjeli na slobodno tlo i krenuli pustinjom prema Obećanoj zemlji.

Međutim, tada se događaju razočaranja. Male poteškoće života, trenutačna glad ili žeđ sposobne su u Izraelcima izblijediti sva Božja dobročinstva. Voljni su vratiti se u Egipat samo da ne trpe u pustinji. Izraelci nam svojim primjerom otkrivaju da ih je Bog oslobodio Egipćana, ali su ostali robovi vlastitih nagona. Ostali su zatvoreni u svoju sebičnost. Nagrizaju ih međusobne svađe. Upadaju u mrak sumnje, nevjere i idolopoklonstva. To je daleko dublje ropstvo i veće zlo od onog izvanjskog ropstva u Egiptu. (Kako to poznato zvuči!- prim. ur.)

Isus dolazi da nam donese mir. Sanjamo o političom miru. Potreban nam je mir u domovini, u Bosni i Hercegovini. Radujemo se svakom pravednom znaku takvog mira i molimo da mir bude trajan. Želimo potom i procvat gospodarstva i bolje uvjete života. Međutim, sve to još neće izmijeniti lice zemije. Čovjek ostaje zarobljen svojim vlastitim željama i nagonima. Sebičnost je prirođena svakom ljudskom biću. Ona stvara međuljudske napetosti. Čovjek u svojim svakodnevnim okvirima ostaje zarobljen i ispunjen nemirom i strahom. Tako zarobljen ne može ni drugima biti izvorom mira i sigurnosti.

Božić je. Došao je Isus. Donio nam je mir. Međutim, taj njegov mir nije dar masama, nego svakom srcu. Isusu je stalo do čovjeka, do svakog pojedinca. Svakoga želi obdariti unutarnjim mirom. Ispunjeni takvim mirom i mi postajemo nositelji mira. Bit će ga sve više i više na ovoj zemlji, što se svaki pojedinac sve jasnije otvara tom daru Isusova mira.

Zato ponajprije molimo ovih dana da se u srcu svakoga od nas stvore duboke pretpostavke za mir i ljubav, za praštanje i pomirenje. Neka Božje čovjekoljublje probudi u nama istinsko bogoljublje iz kojeg ćemo znati djelovati na način na koji to od nas traži misterij Božića. Darivajmo se mirom. Neka to u nama ne bude više samo obična riječ, prazna formula. Neka to bude sadržaj našega bića jer samo tako možemo tim istim mirom obdariti one koje volimo, one kojima čestitamo.

Galerija