Što je to lagana prehrana ?
Vjerojatno se radi o jednom
od najčešće korištenih pojmova i u svakodnevnom životu i u liječničkoj praksi.
Bez obzira na to imamo li probavne tegobe, ili probleme sa srcem, visokim krvnim tlakom, povišenim
masnoćama, prekomjernom tjelesnomm težinom, bolesnim zglobovima, proširenim
venama, ili jednostavno i kada nemamo nikakvih smetnji, radi očuvanja dobrog
zdravlja, dobit ćemo od svog liječnika, ili kolege s posla preporuku za laganu prehranu. Iako se čini samorazumljivim, manje je vjerojatno
da je velikoj većini od nas i približno jasno što pojam znači. Zato naučimo o
tome malo više iz odličnog teksta dr. sc. Darije Vranešić Bender,
dipl. ing na plivamed.net-u
Link na:
http://www.plivamed.net/vijesti/clanak/5673/Sto-je-to-lagana-prehrana.html
Juhe i kuhana hrana neobično su
važne u jelovniku za lakšu probavu. Nutritivni sastav juhe čini ovo jelo
nezaobilaznim dijelom redukcijskih dijeta, detoksikacijskih kura, ali i
svakodnevnim okrepljujućim obrokom za sve generacije. Velika prednost
juhe je to što kao samostalan obrok organizmu istovremeno osigurava
toliko neophodnu tekućinu i nutrijente i to u obliku u kojem ih
organizam najlakše aposrbira te samim time i najlakše koristi u svrhu
očuvanja zdravlja.Od pomoći mogu biti i blage čajne mješavine te kompoti i sokovi od povrća poput mrkve, cikle i celera.
Postoje
i drugačiji pristupi ovoj problematici, primjerice pravilno
kombiniranje hrane, odnosno odvojeno konzumiranje ugljikohidrata i
bjelančevina. Iako nema osnove za preporučivanjem takvog pristupa
prehrani, ako je individualni dojam da takva prehrana lakše „sjeda" na
želudac, nema razloga zašto ne pokušati s takvim pristupom. To znači,
primjerice, da se orašasti plodovi, meso, jaja, sir ili ostale namirnice
bogate proteinima ne bi trebale konzumirati u obroku koji sadržava
bijeli kruh, žitarice, krumpir, slatko voće, kolače i sl. Namirnice
bogate šećerom uvelike «koče» lučenje želučanih sokova i značajno
usporavaju probavu. Štoviše, ukoliko se konzumiraju u velikim
količinama, čak i umanjuju želučanu aktivnost.
Brojni začini
imaju povoljan učinak na poticanje metabolizma i probavu. Gorušica ili
senf te hren samo su neki od primjera koji se spominju kao "poticaj" za
probavu. Novija istraživanja pokazuju kako ekstrakti cimeta, klinčića,
kadulje i ružmarina mogu usporiti štetne procese prouzročene pretjeranom
prisutnošću šećera u krvi. Stoga sol i papar ne bi trebali biti jedini
začini koje ćete koristiti u kuhinji.
Mediteranci i Japanci žive dulje
Sljedbenici
mediteranske prehrane imaju 9 % nižu stopu mortaliteta, 6 % nižu
učestalost karcinoma, 9 % manju smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti,
13 % nižu učestalost Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, te čak 30 %
manju pojavu depresije.
Mnoge epidemiološke
studije utvrdile su pozitivan utjecaj prehrane temeljene na povrću,
voću, žitaricama i ribi, na zdravlje ljudi. Ovakav model, takozvane
lagane prehrane najčešće je povezivan s mediteranskom prehranom, koja se
temelji na povećanom unosu ribe, biljnih namirnica, maslinovog ulja te
minimalno procesiranih namirnica. Posljednjih desetljeća znanstvenici
veličaju ovaj način prehrane zbog povoljnog učinka na zdravlje i
dugovječnost, a brojne znanstvene studije povezale su ga sa smanjenim
rizikom od brojnih bolesti. Suprotno općem mišljenju, lagana prehrana ne
nosi sa sobom osjećaj gladi. Ukoliko je pravilno izbalansirana tijekom
dana i podijeljena na četiri do pet manjih obroka, ona ispunjava sve
nutritivne i energetske potrebe pojedinca.
Sve glavne značajke
lagane prehrane nalazimo duboko ukorijenjene među narodima sa najmanjom
stopom metaboličkih bolesti, koje su karakteristično posljedica
nezdravih životnih navika, pa stoga i prehrane. Prehrana temeljena na
povrću, voću, cjelovitim žitaricama, ribi i bijelom mesu može se dovesti
u najbližu vezu sa mediteranskim modelom, koji je u stručnim krugovima
prihvaćen kao zlatni standard pravilne prehrane. Na to upućuje i pregled
studija objavljen u časopisu British Medical Journal koji je zaključio
da sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9 % nižu stopu mortaliteta, 6
% nižu učestalost karcinoma, 9 % manju smrtnost zbog kardiovaskularnih
bolesti, 13 % nižu učestalost Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, te
čak 30 % manju pojavu depresije.
Laganu prehranu nalazimo i u
okvirima tradicionalne japanske kuhinje, gdje se riža poslužuje uz
gotovo svaki obrok. Uz rižu, konzumira se mnogo različitog povrća, ribe i
soje u raznim oblicima. Znanstveno je dokazano da je prosječni životni
vijek u Japanu dulji nego u zapadnjački orijentiranom svijetu. Također
je utvrđeno da se takvom prehranom unese oko 25 % manje kalorija dnevno,
u odnosu na zapadno stanovništvo, čime se djelomično može objasniti
njihova dugovječnost i najniža stopa pretilosti na svijetu.
Hrana koja ima pozitivan učinak
Visokoproteinska
prehrana, temeljena na mliječnim proteinima, povezana je s većim
smanjenjem ukupne tjelesne masti kao i masnih naslaga na trbuhu, te
većem dobivanju na mišićnoj masi, kao i značajnijem povećanju mišićne
snage.
Niskoenergetska prehrana
bogata proteinima (osobito proteinima porijeklom iz mliječnih
proizvoda), a s niskim udjelom ugljikohidrata, ima važan pozitivni
učinak na tjelesnu konstituciju, smanjujući masne naslage na trbuhu, a
povećavajući mišićnu masu. Dobro je poznato da su masne naslage na
trbuhu osobito rizične za zdravlje kardiovaskularnog i metaboličkog
sustava.
Istraživanje objavljeno nedavno u časopisu Journal of
Nutrition, provedeno na pretilim, ali zdravim ženama pred menopauzom, u
trajanju od 4 mjeseca, pratilo je učinak svakodnevne tjelovježbe i
prehrane s različitim udjelom proteina i ugljikohidrata, na tjelesnu
masu i građu tijela.
Dokazano je da je visokoproteinska prehrana,
temeljena na mliječnim proteinima, povezana s većim smanjenjem ukupne
tjelesne masti kao i masnih naslaga na trbuhu, te većem dobivanju na
mišićnoj masi, kao i značajnijem povećanju mišićne snage.
Vrlo je
značajno za naglasiti da se gubitak tjelesne mase na visokoproteinskom
režimu prehrane, odnosio prvenstveno na gubitak masti. Isto tako, upravo
je i povećanje mišićne mase, zabilježeno u ispitanica, ključno za
odražavanje metabolizma i preveniranje ponovnog debljanja.
|