Ritam zločina

U dva svoja teksta u Večernjem listu, Z. Despot donosi sažet prikaz podataka o stradalima u Domovinskom ratu i podatke Ministarstva policije o masovnim grobnicama komunističkih zločina koncem i nakon završetka II. svjetskog rata. Ti podatci govore sami za sebe. Kao da nema vremenske distance. Ako je povijest učiteljica života, jesmo li išta naučili od nje? Čini se da nismo baš najbolji učenici.

Podaci iz popisa poginulih  tijekom Domovinskog rata

Iz razgovora s Dr. Antom Nazorom, ravnateljem Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog  rata (Obzor, prosinac, 2010, Z. Despot) 

...Prema privremenom popisu osoba poginulih u agresiji Srbije, odnosno JNA i srpsko-crnogorskih postrojbi na RH, u Hrvatskoj je tijekom Domovinskoga rata smrtno stradalo najmanje 12.213 hrvatskih branitelja i civila (podaci su iz prosinca 2009.). Taj popis MOBMS-a nije obuhvatio osobe koje se vode kao nestale ni osobe koje su poginule u neprijateljskim postrojbama, odnosno poginule Srbe na okupiranom podrudju RH, jer na tom popisu, zbog dokumentacije koju posjedujemo, radi naš centar. Uprava za zatočene i nestale do prosinca 2009. otkrila je 143 masovne i više od 1400 pojedinačnih grobnica žrtava srpske agresije. Iz njih su ekshumirani posmrtni ostaci 3752 osobe, od kojih je 3180 identificirano i uvršteno u privremeni popis poginulih.

Ekshumirani su i posmrtni ostaci 782 osobe, uglavnom pripadnika srpskih postrojbi i civila, poginulih 1995. na privremeno okupiranom području RH, koje su nakon humane asanacije bile pokopane u zajedničkim grobnicama; do prosinca 2009. identificirano je njih 456. Istodobno, do 1. studenoga 2010. u bazu podataka na posebnom projektu našeg centra uneseni su podaci za ukupno 5099 poginulih i nestalih osoba i 1128 osoba umrlih prirodnom smrću (umrle osobe ne ubrajaju se u "izravne demografske gubitke nastale ratnim djelovanjem", ali su upisane podataka kako bi se smanjila mogućnost manipulacije njihovim imenima); od toga ukupno: 5651 Srbin, 384 Hrvata, 60 Muslimana-Bošnjaka, 14 Mađara po jedan Slovenac, Rom i Talijan te 115 osoba ostalih nacionalnosti (Albanci, Crnogorci, Makedonci, Rusi itd.). Zbroj podataka iz spomenutih popisa  pokazat će ukupan broj građana RH poginulih u  Domovinskom ratu.

Poginula djeca

Imena 323 poginule djece zbog ratnog djelovanja, odnosno zbog srpske agresije navedena su u jedinstvenom popisu meduresorne "Radne skupine za izradu Registra djece poginule uslijed ratnih razaranja u Republici Hrvatskoj". Od toga je više od 70 posto stradalo zbog izravnog neprijateljskog djelovanja (od eksplozije granate, mine, raketiranja zrakoplova, snajpera i slično), a manje od 30 posto zbog neizravnog ratnog djelovanja (igranje vatrenim oružjem, ručnom bombom i slično). U spomenutoj bazi podataka imena su 57 poginule djece, odnosno maloljetnih osoba; 40 u dobi do 16 godina, a 17 u dobi i 18 godina. Od njihova ukupnoga broja osam je život izgubilo zbog granatiranja, tri "u akciji", 10 je izveršilo samoubojstvo, jedna je ubijena, dvije su umrle nakon ranjavanja, tri su umrle prirodnom smrću, za pet nije poznat uzrok smrti, a 25 je život izgubilo "nesretnim slučajem" (u 14 takvih slučajeva njihova smrt nije uzrokovana ratnim djelovanjem pa se, jednako kao i "prirodna smrt", ne mogu smatrati gubicima u ratu). Istodobno, pri Upravi za zatočene i nestale otvoreno je 12 zahtjeva za traženje maloljetnih osoba nestalih 1991./1992. godine u srpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku i četiri zahtjeva za traženje maloljetnih osoba nestalih u svibnju i kolovozu 1995. godine.

Ukupni broj nestalih osoba?

Pri Upravi za zatočene i nestale MOBMS-a u prosincu 2009. bilo je otvoreno 1827 zahtjeva za traženje nestalih osoba s područja RH; od toga je 1030 osoba nestalo 1991./1992. godine u srpskoj agresiji na RH (do danas je taj broj smanjen na 1015), a 797 osoba s privremeno okupiranog podrudja RH, uglavnom pripadnika srpskih postrojbi i civila, nestalo je 1995. godine. Pouzdanost navedenih podataka koje je prikupilo spomenuto vladino, dakle državno tijelo, potvrđuju kontrolni mehanizmi međunarodne zajednice: Međunarodni odbor Crvenog križa, Međunarodna komisija za nestale osobe, pa i Međunarodni kazneni sud koji je sve aktivnosti u vezi s tim prenio na RH!...

*                     *                    *

O progonu hrvatskih branitelja

Preneseno iz GK, veljača 2011.

Sredinom siječnja »Inicijativa - STOP progonu hrvatskih branite­lja« izdala je priopćenje u kojemu doslovno stoji: »Trenutačno u hr­vatskim zatvorima čami preko 300 hrvatskih branitelja, a hr­vatski sudovi su ih dosada procesu­irali preko 3000.«

U razgovoru za Jutarnji list, objavljenom 12. siječ­nja, srbijanska ministrica pravosu­đa doslovno je rekla: »U srpnju prošle godine Srbija i Hrvatska raz­mijenile su popise osoba osuđenih, okrivljenih ili optuženih za ratne  zločine. Tada su nadležni organi Republike Hrvatske predali popis s imenima 1.534 osobe protiv koji se u Hrvatskoj vode kazneni postupci ili su već osuđeni pred hrvatskim sudovima.« Ako se usporede nave­deni podaci o Hrvatima i Srbima koji su u Hrvatskoj na udaru istrage i suđenja, više je od 3.000 Hrvata, a 1.534 Srba.

Prema raspoloživim podacima, objavljenima 2004. u časopisu Društvena istraživanja, u Domovin­skom su ratu poginule 22.192 osobe. Među njima je 8.147 hrvatskih braniteija te 6605 civila, a nestalih branitelja i civila bilo je 1218. Poseb­no su izneseni podaci za poginu­le i nestale Srbe (pripadnici vojske tzv. RSK-a i civili) kojih je bilo 6222.

Približno 76 % poginulih, umrlih i nestalih branitelja imalo je u tre­nutku stradavanja izmedu 20 i 40 godina - što znači da su bili u naj­povoljnijoj dobi za rad i za stvaranje obitelji. To je znatno narušilo de­mografsku sliku u Hrvatskoj, što je pokazao popis iz 2001.

*                    *                      *

Masovne grobnice žrtava komunističkog zločina

Preneseno iz Večernjeg Lista, Z.Despot

Masovne grobnice žrta­va komunističkih zločina otvaraju se iz dana u dan. Ministar unutarnjih poslo­va Tomislav Karamarko u razgovoru za Večernji list od ponedjeljka iznio je šokantne podatke da je policija dosad evidentirala više od 700 grobnica u kojima su zakopane žrtve parti­zansko-komunističkih zlo­čina počinjenih tijekom i neposredno poslije Drugo­ga svjetskog rata te da je u njima zakopano oko 90.000 žrtava!

No to nije konačan njihov broj jer postoje indicije i podaci za još neke druge lokacije koje kriju masovne ili pojedinačne grobnice. Ključno je da za te ma­sovne zločine do danas još nitko kazneno nije odgo­varao te da najveći dio njih još nije ni ekshumiran niti označen.Prema dosadašnjim policij­skim spoznajama, u Hrvat­skoj je trenutadno evidenti­rano 718 lokacija na kojima je 628 masovnih grobnica te 171 pojedinačna.

Procjenjuje se da sve one kriju gotovo više od 89.000 žrtava, medu kojima su pripadnici vojnih postrojbi Nezavisne Države Hrvat­ske, civili, žene, djeca, nje­mački i talijanski vojnici...Najviše je lokacija u Sisač­ko-moslavačkoj županiji, njih 119, na kojima je evi­dentirano 108 masovnih i 11 pojedinačnih grobnica, za koje se pretpostavlja da kriju čak 45.000 žrtava! Od svih njih dosad su ekshumi­rane samo dvije u kojima je pronađeno 15 tijela. Druga je po broju mogućih žrtava Krapinsko-zagorska župa­nija.

U njoj je evidentirana 51 lokacija sa 130 masovnih i šest pojedinačnih grobnica koje kriju oko 12.000 žrta­va. U Primorsko-goranskoj upaniji postoji 26 lokacija sa 22 masovne grobnice i 8411 žrtava. Po pet tisuća žrtava krije se na području Grada Zagreba i Zagrebač­ke županije te Karlovačke županije. U Karlovačkoj postoji 80 lokacija sa 70 masovnih grobnica, a na rodručiu Grada Zagreba i u Zagrebačkoj županiji ima 39 lokacija sa 36 masovnih grobnica.

Po broju žrtava slijedi Po­žeško-slavonska županija (21, lokacija, 19 masovnih grobnica, 2390 žrtava), Va­raždinska (34 lokacije, 26 masovnih grobnica, 2356 žrtava), Bjelovarsko-bilogorska (110 lokacija, 53 ma­sovne grobnice, 2180 žrta­va), Virovitičko-podravska (57 lokacija, 44 masovne grobnice, 1792 žrtve), Split­sko-dalmatinska županij a (30 lokacija, 12 masovnih grobnica, 1239 žrtava), Ko­privničko-križevadka žu­panija (16 lokacija i toliko masovnih grobnica sa 1104 žrtve)... Dosad je, međutim, ekshumirana tek 81 grobni­ca, a u njima je pronadeno 3901 tijelo.

Jedina velika ekshumacija pokrenuta je polutajno još 1991. godine na području maceljske šume te je vrlo brzo zaustavljena kad su iz zemlje počele izlaziti tisuće ostataka ljudskih tijela. Ta je činjenica postala mnogima neugodna, a i iskopani posmrtni ostaci čekali su više od desetljeća da uopće budu pokopani.

Sustavna iskapanja još ne­ma, nego se u pravilu iska­pa ona na koju se naiđe pri izvođenju nekih komunal­nih i građevinskih radova. No neke su u novije vrijeme iskapane i na temelju indi­cija. Tako su u studenome 2006. na lokaciji "šuma Bujadnjak" na Petrovoj gori ekshumirani posmrt­ni ostaci 343 osobe. Prema izjavi sudskog vještaka, a s obzirom na količinu pre­ostalih dijelova ulomaka i fragmenata kostiju,  riječ jeo grobnici sa 400 i više tijela. Ili, provedena je ekshumacija na lokaciji "Babina gora" u šumi Krstovači ka­da su ekshumirani ostaci vise od 40 osoba, dijelovi vojne obude i opreme, žica, čahure i streljiva.