Ljudi - koje vrijedi poslušati, od kojih se može učiti, koje se poštuje...

„Nedjeljom u 2“, 4. 5. 2009. 

Branko Lustig - razgovor sa Aleksandrom Stankovićem, kako je zabilježen u Večernjem listu

- Sa Spielbegom sam imao divno iskustvo, ne vidim jačeg režisera od njega. Naš prvi razgovor umjesto predviđenih pet minuta trajao je sat i pol. Tako smo se sprijateljili i postao sam njegov producent. On me upoznao i s Ridleyjem Scottom s kojim sam radio Gladijatora koji je isto tako dobar režiser, no s njim sam imao nekih problema - ispričao je. 

Dvostruki oskarovac, proslavljeni filmski producent Branko Lustig iskreno je priznao da je fantastično imati novca jer daje sigurnost. Kaže da u Hollywoodu producenti zarađuju po postotku nakon što film izađe. Slično je i s redateljima Steven Spielberg zaradi 170 tisuća dolara "minimalca" plus 27 posto od zarade filma.

Dobar producent, kaže, zarađuje dovoljno da dobro živi. Na komentare da je strog u poslu koji radi osvrnuo se vrlo ironično.
- Disciplinu sam naučio u Auschwitzu - kazao je, no potom je pojasnio da je prvi film na kojem je radio kao producent bio njemački i da je tamo učio disciplinu.

Život obilježen Auschwitzom
Lustigovo djetinjstvo i zapravo cijeli život obilježen je boravkom u Auschwitzu. Tomu je bio i posvećen najveći dio emisije Nedjeljom u dva u kojoj je danas gostovao.
- S majkom sam došao u Auschwitz samo zato što sam Židov. Išli smo vlakom, ukrcali su nas 110 u jedan vagon kojeg nisu otvarali do Auschwitza. - ispričao je dodavši da je o holokaustu puno naučio o tome čitajući knjige i radeći na filmovima.

- Vrijeme puta u logor smrti proveo je kao u komi. Gledao sam da ostanem živ barem do sutra ujutro. Nisam znao da sam u tvornici smrti, želio sam samo preživjeti da budem opet s mamom i tatom. To je više bila životinjska želja. Nismo više mislili kao ljudi - otkrio je Lustig usporedivši borbu i želju za preživljavanjem u logoru s onom čovjeka koji se utapa.

Prisjetio je da je u logoru iz prvog reda gledao vješanje logoraša koji su pokušali pobjeći i koju su u posljednjim trenucima života rekli: "Nemojte nas zaboraviti, kažite svijetu kako smo umrli".
- Toga sam se sjetio kada sam primao Oscara (za Schindlerovu listu op.a.) i spomenuo ih u govoru zahvale - kazao je slavni producent.

U logoru se kaže nije igrao. Jedno je vrijeme hranio kunića za SS i preživljavao kradući mu hranu, potom je jer je bio jako slab čuvao guske.

Prvi mu je život spasio jedan SS-ovac iz Osijeka koji ga je uzeo pod svoje i čuvao, drugi put neki ljudi u Birkenaua koji su ga nosili, a treći put jedan Srbin Arsen Jovanić kojeg nikad prije nije vidio.

On mu je pomogao u Bergen-Belsenu kada je imao tifus i temperaturu jer je iz Osijeka, a, on i drugi bivši oficiri su spašavali sve iz bivše Jugoslavije.

Taj je čovjek dva dana ranije našao ženu koja mu je ispričala istu priču kao i Lustig i tako su shvatili da je to njegova majka i da je ona živa. Kada je nakon duge razdvojenosti, jer su bili odvedeni u različite logore, prvi put vidio majku oboje su plakali, a ona je, kad je čula da joj je sin uopće živ, pala u nesvijest. Zajedno su se vratili u Čakovec po oca, no on je ubijen.

Kaže da zbog vremena provedenog u logorima nije imao traume.
- Bio sam premlad. Samo sam htio ići naprijed. - kazao je ustvrdivši da današnja generacija mladih premalo zna o holokaustu.

Spielberg divan, Clooney mušičav, plačljiva N. Kidman...
Iz bogate karijere prepune iskustava s najslavnijim hollywoodskim imenima Lustig je rado izdvojio neke detalje.
- Sa Spielbegom sam imao divno iskustvo, ne vidim jačeg režisera od njega. Naš prvi razgovor umjesto predviđenih pet minuta trajao je sat i pol. Tako smo se sprijateljili i postao sam njegov producent. On me upoznao i s Ridleyjem Scottom s kojim sam radio Gladijatora koji je isto tako dobar režiser, no s njim sam imao nekih problema - ispričao je.

Velikih problema imao je kaže s Georgeom Clooneyem u filmu Mirotvorac s kojim ni dan danas ne razgovara.
- On je jako mušičav, izgleda šarmantan ali nije tako. S njim je bilo teško raditi. Pozvao sam njegovog menadžera da dođe u Bratislavu kako bi mu dokazao da njegov klijent ne zna tekst i da zbog njega kasni snimanje. -

S druge strane, Russell Crowe za kojeg se često može čuti da je nemoguć s Lustigom je prijatelj.
- S Croweom sam imao mali sudar prvi dan koji smo odmah ispravili i od tada smo jako dobri. On me zove papa. - otkrio je Lustig.

Radili su zajedno na tri filma Gladijator, Dobra godina i Američki Gangster.
- On je jako mušičav nije htio biti u najboljem hotelu u New Yorku, nego u dva sata udaljenom selu, htio je dolaziti na snimanje helikopterom ali je na kraju dobio čamac - rekao je o njegovim hirovima producent koji svoj posao opisuje slikovito.

O poslu producenta
- Kad sve dobro ide, moj posao je ništa, no gdje god zapne, kad god se nešto dogodi, bilo da Clooneyju treba telefon u prikolici, da glavnoj glumici ne paše kava, da filmska traka nije stigla u laboratorij, sve to su problemi producenta - kaže on.

Zanimljivo iskustvo imao je i s Nicole Kidman koja je htjela odustati od snimanja.
- Došla je k meni i počela plakati jer je bila nervozna. Rekao sam joj: "Vi po ugovoru imate još 12 dana snimanja, morate ostati", dao sam joj maramicu i rekao: "Obrišite suze, pokvarit ćete šminku," drugi dan mi je njena asistentica kupila kutiju maramica. Tada se svađala sa Cruiseom oko djece.

S Julianne Moore i Anthonyjem Hopkinsom pak, nije bilo nikakvih problema.

Kaže da njegovi filmovi koštaju između 80 i 140 milijuna dolara, no to isključuje onaj najpoznatiji; Schindlerovu listu. Svađao se u ime Spielberga sa studijom Universal jer su im dali samo 18 milijuna dolara, uspio je kaže "iskamčiti" još pet i na kraju su film napravili za 23 mlijuna dolara. Usporedbe radi, Kraljevstvo nebesko R. Scotta koštalo je 140 milijuna dolara. Sa Scottom se, ispričao je, posvađao zbog novca jer je slavni redatelj htio da se previše troši na garderobu glumaca, a Lustig to nije dozvoilo, a ne zbog Oscara. Pričalo se naime da je Scott zamjerio Lustigu što je on dobio Oscara za Gladijatora.

Najbolji jugoslavenski filmovi Kozara i Ne okreći se sine
O hrvatskoj filmskoj produkciji kaže da mu se sviđa Dean Šorak na čijem je prvom filmu surađivao te Branko Ivanda s kojim je prijatelj i kojem pomaže u realizaciji novog filma o dvije djevojčice; Židovki i volksdeutcherici čiju je sudbinu obilježio Holokaust. Najbolji jugoslavenski filmovi po njemu su Kozara i Ne okreći se sine

Iako se već neko vrijeme priča da priprema snimanje filma o Domovinskom ratu, Lustig je rekao da će se na tom projektu anga irati tek kada dobije scenarij u kojem se ljudi nakon rata okreću boljem životu.

Djeca s ustaškim kapama u Bleiburgu - neoprostivo'

Poštujem žrtve i u Bleiburgu, no kad tamo vidim da djeci kojoj ću ja govoriti o ubojstvima Židova prodaju kape sa ustaškim znakom, da im očevi stavljaju kape sa slovom "u"... Mislim da je to neoprostivo - konstatirao je Lustig kojem poklič Bog i Hrvati u najavi Thompsonova skorašnjeg koncerta u Zagrebu ne smeta, no smatra da ne bi smjelo pisati i "Za dom spremni"
- Takvi "Za dom spremni" su odveli moga djeda u Jasenovac i zaklali. - kazao je producent koji se ne slaže s tim da se manifestacije na kojima se veliča ustaštvo na javnim prostorima u Zagrebu. Kaže da su jedini lijek za sprečavanje glorificiranja ustaštva edukacija i tolerancija.

Na rubu suza zbog kćeri

-Moja kći sada u Haagu pomaže u obrani nekih naših generala. Vjerujem da smo supruga i ja utjecali na nju da odabere to zanimanje. Ona vjeruje da svaki čovjek ima pravo na obranu rekao je jedva susprežući suze Lustig.

O političarima sve najbolje

Da nije bilo Sanadera, ne bi mogao napraviti ovaj (Jewish film festival op.a.) festival, da nije bilo njega i Vlade ne bi bilo ni festivala, kako mu mogu bilo što zamjeiti. Mesić je bio moj statist u Ne okreći se sine ostao sam s njim dobar. Tuđman mi je potpisao odobrenje za oružje za snimanje Kozare. Meni se oni nisu zamjerili - pojasnio je Lustig.

                        ........................................................................

Branko Lustig karijeru je započeo u Jadran filmu  sredinom 50-ih

Rođen 10. lipnja 1932.
1956. započeo rad kao producent na filmu ‘Ne okreći se sine’
1962. producent filma ‘Kozara’
1988. otišao u Hollywood
1990. dobio nagradu Emmy za TV-seriju ‘Vjetrovi rata’
1994. dobio Oscara za film ‘Schindlerova lista’
2001. dobio Oscara za film ‘Gladijator’ i producirao filmove ‘Hannibal’ i ‘Pad Crnog jastreba’
2005. producent filma ‘Kraljevstvo nebesko’
2007. producent filma ‘Američki gangster’
2008. vratio se u Zagreb i postao predsjednik Festivala židovskog filma