Ljudi se zaraze nakon ugriza  zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnika na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznice. U Hrvatskoj se ugrizom krpelja najčešće prenose borelioza (lajmska bolest, eritema migrans) krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza i neke rikecioze. Svaki boravak u šumi, osobito s niskim raslinjem, nosi opasnost od kontakta s krpeljima.

Kako se rješiti krpelja?

U slučaju uboda najvažnije je krpelja što prije odr­straniti jer je opasnost od zaraze veća što dulje vrije­me krpelj provede zaboden u koži.

Najbolje je uhvatiti ga pincetom, što bliže koži i laga­nim okomitim povlačenjem izvući životinjicu iz kože. Narodni lijekovi poput premazivanja krpe­Ija benzinom ili uljem u novijoj se praksi ne prepo­ručuju jer izazivaju jače lučenje sline krpelja koji se "guši", a virusi, ako postoje, nalaze se u njoj.

Ako dijelovi tijela krpelja zaostanu u koži, nije ih potreb­no odstranjivati, jer je važno da se izvuče glavica. Treba pratiti promjene na koži u neposrednoj blizini uboda, te ako se javi crvenilo treba se obratiti pedija­tru. Vrlo mali broj krpelja nosioc je virusnog menin­gitisa.

Najvažnije je prije odlaska na izlete u edemska područja s krpeljima dijete zaštititi sredstvima pro­tiv uboda insekata, koji ujedno odbijaju krpelja da se popne na tijelo. Isto tako je izrazito važno prikladno odjenuti dijete za izlet. Ljeti je najbolje obući djetetu lanenu odjeću, ali onu koja ima dugi rukav i dugačke nogavice.

Kako bi ga zaštitili u potpunosti najbolje je uvući nogavicu u čarapu. Time se spriječava penjanje krpe­Ija po tijelu, a poznato je da krpelj provede izvjesno vrijeme hodajući po koži i tražeći pogodno mjesto prije nego se pričvrsti za tijelo.

Dr. Maša Hrelec - pedijatar kirurg s klinike za kirurgiju u Dječjoj bolnici u Klaićevoj (V.l.)

*      *       *        *        *         *        *         *         *          *         *         *        * 

Tijekom  toplijih mjeseci, boravak u prirodi  uz  blagodati i užitke nosi i  neke opasnosti. Jed­na od njh  su krpelji, koji  svojim ugrizom mogu na ljude prenije­ti i neke uzročnike  zaraznih bole­sti.  Svaki boravak u šumi, osobito među niskim raslinjem nosi opa­snost od kontakta s krpeljima koji  tu  obitavaju.

U kontinentalnim krajevima naše zemlje najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus) dok se  u priobalnom dijelu  nalazi pseći krpelj, koji prenosi rikecije, koje  uzro­kuju pjegave groznice.

Ne dovodi  svaki kon­takt s krpeljom do prijenosa zaraznih  bolesti. Kad  se nađe na koži on se najčešće ne ugnijezdi, nego  ili spadne s tijela, ili satima luta, dok ne nađe pogodno mjesto gdje se prihvati. To su obično pregibi, vlasište i topliji dijelovi tijela.

Na mjestu ugriza  krpelja  može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja traje nekoliko dana uz lagano  izražen svrbež.  Ove  promjena nisu  posljedice infekcije, već iritativ­nog djelovanja stranih tvari  koje se ugrizom  unose u kožu. Tek manji broj ugriza  dovodi  prijenosom nekih mikroorganiza­ma (ako je krpelj bio zaražen), što  može, nakon 1-2 tjedna  rezultirati pojavom simptoma bolesti.  

Stoga nije nužno  nakon svakog kon­takta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć; dovoljno je samo ukloniti  krpelja s kože. Medutim, ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti - poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi), ili glavobolja, mučnina, po­vraćanje te pojava kožnih promjena (različitih  oblika osipa), potrebno je posavjetovati se s liječnikom kako bi se pravovreme­no utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.

Većina bolesti koje prenose krpelji su blažeg oblika i liječenje se može provesti kod kuće, dok samo manji broj slučajeva  zatijeva  obradu  u bolnici, bilo zbog potre­be primjene složenije  terapije, ili zbog mogućih komplikacija.

Većina  bolesti koje nastaju nakon ugri­za krpelja može  se spriječiti  pravovremenim i ispravnim uklanjanjem  krpelja s tijela, dok se samo jedna bolest – krpeljni meningoencefalitis – može  priječiti i cijepljenjem

Prevencija bolesti koje prenose krpelji:

Izbjegavanje područja bogatih krpeljima tijekom ljetnih mjeseci.

Nositi odjeću  dugih rukava i nogavica, umetati  nogavice u čarape

Za boravka u prirodi ne nositi odjeću od dlakavih tkanina (vuna) jer se krpelji lako zakvače.

Nositi svijetliju odjeću kako bi se krpelj lakše uočio i uklonio.

Primjena tvari koje odbijaju krpelja (repelanti), koje se kao sprejevi, stikovi ili tekućina nanose  na kožu, odjeću, ili

obuću.

Nakon svakog boravka u prirodi gdje ima krpelja obvezno po dolasku  kući pregledati odjeću i tijelo, otuširati se.

Cijepljenje:  time se  može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa nakon zgriza krpelja.  Nakon cijepljenja s tri 

doze zaštita traje oko 3 god.