Hrana i nafta PDF Ispis E-mail
Administrator   

Cijene hrane i nafte bit će sve više i više

Jolanda Rak Šajn, Večernji list, 14.5. 2008.

 

Rast hrvatskog gospodarstva ove će  godine biti 4.5 do 4,8 kazala je Jasna Matić Belošević iz Centra za makroekonornske analize HGK Čekaju nas  izazovi poput rasta cijena  nafte i cjena na domaćern tržištu, aktualne  financijske  krize u svijetu  koja bi se, mogla prenijeti  na tranzicijske zemije te, zadržavanje deficita platne bliance na sadašnjoj razini.

 

........................................................................................................................

Prije ili i poslije morat ćemo   prestati živjeti  od 5 milijardi eura tuđeg novca godišnje. Ovih dana padaju teške riječi, pa i uvrede na račun onih koji upozoravaju na taj pro­blem. On nije nastao preko noći, već traje 30 godina. Klanjamo se zlatnom tele­tu umjesto da smo svjesni kako se tečaj formira dozna­kama deviza iz inozemstva, a ne tekućim radom u zem­lji - kazao je Nadan Vido­šević , predsjednik Hrvat­ske gospodarske komore, na jučerašnjoj 1. konstitui­rajućoj sjednici skupštine HGK, ističući kako je paritet kupovne snage početak svih problema.

 

Ne populizmu

Fiskalna politika mora biti odgovorna, a ne populistička, a monetarna ne smi­je gledati svisoka, nagla­sio je Vidošević. U HGK se posljednjih 13 godina nije govorilo o devalvaci­ji, kazao je, istaknuvši kako zaokret u tim pitanjima treba biti polagan i odgovorno vođen. Trebalo bi poslušati preporuku MMF-a da sva­ki  dodatni ostvareni prihod Vlada zadrži te deficit spu­sti  na  jedan posto.  Investicije koje ne idu kroz proiz­vodnju domaća potrošnja  generira na vanjskom dugu koji hitno treba smanjiti. Hrvatska je pak zadnji put suficit u robnoj razmjeni imala, 1992. godine, a plat­nu bilancu 1993.

 

Za barel 150 dolara

Treba pogledati svijet oko sebe i s njime komunicira­ti. Slovaci imaju  50 posto niže plaće od hrvatskih, ali i 50 posto niže troškove  živo­ta - istaknuo je. - Inflacija je u Hrvatskoj, kao i u velikom  dijelu svijeta, posljednjih nekoliko mjeseci uglavnom pod utjecajem kretanja cije­na hrane i nafte za koje je jasno, da će nastaviti rasti.

 

Izvori  hrane su ograničeni, broj stanovnika raste, a iako su prije samo dvije godine Williama Engdahla, koji je najavio 100 dolara po bare­lu, nazivali luđakom, danas se nalazimo pred povijes­nom prekretnicom - barel već ide prema 150 dolara - naglasio je Vidošević.

 

Rast hrvatskog gospodarstva ove će  godine biti 4.5 do 4,8 kazala je Jasna Matić Belošević iz Centra za makroekonornske analize HGK Čekaju nas  izazovi poput rasta cijena  nafte i cjena na domaćern tržištu, aktualne  financijske  krize u svijetu  koja bi se, mogla prenijeti  na tranzicijske zemije te, zadržavanje deficita platne bliance na sadašnJoj razini.

 

 

 

 

 

 

Kruh uskoro 10 kuna?

 

U Glasu Slavonije upozorava predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza Darko Grivičić  na skora poskupljenja kruha: Budući da se od nas traži da plaćamo  ulazne troškove po svjetskim cijenama, bit će red da se i naši proizvodi plaćaju po svietskim cijenama. To konkretno za pšenicu znači ciienu od 2,5 do tri kune. U susjednoj Italiji prosjek je oko 2,88 kuna za kilogram.

 

Cijene bi mogle bitii više jer procjene britanskih analitičara govore da će na  tržištu  nedostajati gotovo 10 milijuna tona pšenice. Za potrošače to znači da će cijena kruha biti minimalno 10 kuna. Na Vladi je da brine o tome kako će to platiti radnici koji nemaju svjetske plaće.

 

Mi proizvodači od Vlade više nemamo što tražiti. Nećemo se igrati kao prošle godine s ministrom Čobankovićem, izvozne carine ove godine nećemo dopustiti. Samo na kilogramu kukuruza domaći proizvođači  gube 30 lipa, njegova se cijena trenutačno kreće oko 1,9 kuna dok je kod nas 1,6 kuna. Mnogi polioprivrednici nisu pribavili umjetna gnojiva tijekom proteklih mieseci, a Petrokemija nije privatna tvrtka nego državna.

 

 
« Prethodna   Sljedeća »